Educiraj se
Publikacije
Zakoni i pravilnici o zaštiti okoliša
Video zapisi
Česta pitanja
Što je to otpad i kako nastaje?
Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Svi mi svakodnevno proizvodimo otpad kao što su: papir, stare novine, otpaci od hrane, plastične boce, baterije itd..
Koje vrste otpada razlikujemo?
Ovisno o svojstvima otpada, otpad dijelimo na opasni, neopasni i inertni otpad. Po mjestu nastanka, razlikujemo više vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume, građevinski otpad, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpadna ulja, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.
Kako definirati opasni otpad?
Opasni otpad je otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr.: eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd.
Što sve može biti opasni otpad?
Komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, građevinski otpad, električki i elektronički otpad, vozila kojima je istekao vijek trajanja i otpadne gume mogu biti opasni otpad ako sadržavaju jedno od svojstava opasnog otpada.
Koje primjere opasnog otpada nalazimo u svakodnevnom životu?
Boje, tinta, ljepila i smole, otapala, fotografske kemikalije, pesticidi, baterije (nikal-kadmij baterije i olovne baterije), akumulatori, otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje. Opasni otpad mora se odvojeno sakupljati!
Što je to inertni otpad?
Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim,kemijskim i biološkim promjenama pa ne onečišćuje okoliš i ne ugrožava ljudsko zdravlje.
Što je to proizvodni otpad?
Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Industrija je najveći proizvođač otpada.
Kako nastaje komunalni otpad i koji je njegov sastav?
Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Komunalni otpad velikim dijelom sadrži biorazgradivi otpad, npr. ostaci hrane i prehrambenih artikala, vrtni otpad i otpadnu ambalažu koja nastaje nakon raspakiranja proizvoda (papir, plastika, kartonske kutije, staklene i plastične boce).
Na koji način treba gospodariti otpadom?
U gospodarenju otpadom potrebno je pridržavati se određene hijerarhije postupaka: sprječavanje nastanka otpada i smanjivanje količine otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, oporaba otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti i zbrinjavanje otpada koji nema vrijednih svojstava za oporabljivanje.
Što je to oporaba i recikliranje otpada?
Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.
Koji otpad treba izdvajati?
Otpad koji se može oporabiti: papir, karton, staklo, plastika, metali, zeleni tj. biorazgradivi otpad. Opasni otpad: baterije, akumulatori, motorna ulja, lijekovi, kemikalije.
Što su ekootoci?
Ekootoci su izdvojene i posebno uredene površine s posudama za odvojeno odlaganje stakla, papira, plastike, metala, starih baterija i lijekova. Ekootoci su tek početna faza novog sustava gospodarenja otpadom u koji će se uskori uključiti i reciklažna dvorišta s mogučnošću prihvaćanja gotovo svih korisnih i opasnih vrsta kućnog otpada. Do tada sve ono što ne smije u posude ekootoka odlažite u obične kontejnere!
Kako izbjeći stvaranje otpada?
Ako imate vrt, organski otpad ( zeleni otpad iz vrta i kuhinje) ne bacajte u kantu, nego ga kompostirajte. Namirnice kupujte po mogućnosti svježe i bez ambalaže. Koristite platnenu vrećicu, košaru ili mrežu, a ponuđenu plastičnu vrećicu ljubazno odbijte. Napitke (mineralnu vodu, sokove, osvježavajuća pića, pivo, vino....) ku kupujte u povratnoj staklenoj ambalaži. Izbjegavajte proizvode zapakirane u malim obrocima. Njihova ambalaža (metalna, plastična) koju bacamo često je vrijednija od samog proizvoda. Ne služite se niti u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu uporabu. Ne služite se niti u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu uporabu. Koristite platnene maramice i ubruse. Ako kupujete papirnate, birajte proizvode od recikliranog papira. To vrijedi i za sve ostale papirnate proizvode. Izbjegavajte kupovanje jeftinih (plastičnih) proizvoda, posebno igračaka, jer ih zbog kratkog vijeka trajanja s pravom možemo smatrati lijepo zapakiranim smećem. Nastojte kupovati proizvode dužeg vijeka trajanja kao i one koje u slučaju kvara ne morate baciti nego popraviti. Rabljenoj odjeći i obući nije mjesto u kanti za smeće. Raspitajte se kod Crvenog križa, Caritasa ili drugih ustanova koje skrbe o potrebitima preuzimaju li rabljenu odjeću i obuću. Rabljene, dobro očuvane predmete ustupite ili prodajte (besplatnim oglašavanjem).